Rješenja i liječenje
Naglasak na psorijazi i seboroičnom dermatitisu
Crvenilo i ljuskice na licu, tijelu i vlasištu mogu se povezati s dvije specifične kronične bolesti koje pogađaju osjetljivu i reaktivnu kožu: seboroični dermatitis i psorijaza.
Seboroični je dermatitis upalno, ljuskavo stanje koje primarno pogađa lice i vlasište.
Pogođena su područja na licu uglavnom masna područja (bogata lojnim žlijezdama) sa svake strane nosa, nazolabijalni nabori, područje između obrva i same obrve i vanjski ušni kanali. Vlasište je primarno područje na kojem se bolest javlja, a ona je okidač za perut koja se širi i izvan vlasišta. Mogu biti pogođena i druga područja s dlakama, poput kapka (što uzrokuje blefaritis) i pubičnog predjela, kao i brade ili prsa kod muškarca.
Na vlasištu su ljuskice obično žućkaste i masne i nisu zalijepljene za vlasište. Moguće je da se prošire preko ruba kose na čelo. Za više informacija ovdje posjetite odlomak o "peruti i ljuskicama" na kosi i vlasištu.
Seboreični dermatitits napreduje u epizodama koje se izmjenjuju s razdobljima potpune ili djelomične remisije. Sezone i stres mogu odrediti upalne epizode. Klinički se znakovi često pojačavaju zimi.
Simptomi su različiti, no često je prisutna svrbež ili osjećaj peckanja.
Koga SD pogađa?
Često je stanje kod odraslih (pogađa oko 3 % stanovništva), posebno mlađih odraslih, ali često pogađa i novorođenčad (njih 71 %), iako samo privremeno. Tjemenica kod novorođenčadi jedan je znak seboreičnog dermatitisa.
Što uzrokuje seboroični dermatitis?
Dok određena stanja stimuliraju iznenadnu pojavu seboroičnog dermatitisa, simptomi se obično pojavljuju kod zdravih, mlađih odraslih.
Za to se može okriviti nekoliko čimbenika:
Količina sebuma;
Kvasac Malassezia (gljivice) na koži pojedinca (saprofitna flora)
Imunološki odgovor osobe na kvasac koji nadražuje i upaljuje kožu.
Kronična, ponavljajuća priroda seboroičnog dermatitisa koji uzrokuje crvenilo lica sa ili bez ljuskica i/ili peruti značajan je izvor nelagode za pogođene ljude. Ta nelagoda je i socijalna i funkcionalna (svrbež, osjećaj peckanja, itd.).
Kako prepoznati psorijazu?
Psorijaza je kronično, nezarazno stanje kože koje pogađa 2 do 3 % stanovništva. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Specifični čimbenici mogu otkriti genetski predodređeni profil i uzrokovati pojavu lezija.
Psorijazne mrlje su crvene (eritematozne) i prekrivene debelim bjelkastim ljuskicama.
Vrlo su jasno definirane u odnosu na zdravu kožu. Tradicionalno su najpogođenija područja laktovi i koljena (područja pod utjecajem mikrotrauma), ali može pogoditi bilo koji dio kože. Jedno od često pogođenih područja je vlasište (posebno područje potiljka). Kad psorijaza dođe do nabora na koži (prepone, pazusi, itd.), to se zove inverzna psorijaza koja je puno manje ljuskava. Ponekad su, na mnogo različitih načina, pogođeni i nokti (zadebljanje, stvaranje brazdi, deformacije).
Ponekad se psorijaza na koži pojavljuje kao mrlje u obliku kapljice ili pustule s eritemom (crvenilo).
U naborima kože može se osjećati svrbež ili čak peckanje. Psorijaza može imati velikog utjecaja na kvalitetu života, posebno ako je jako proširena ili se nalazi na posebno neugodnim ili skrivenim područjima.
Pogađa kožu, ali može izazvati i reumatske probleme. Pogađa oko 25 % ljudi s problemima s kožom. Psorijatični artristis može biti aksijalan (kralježnica) ili periferalan (posebno metakarpalni zglobovi).
Koga psorijaza pogađa?
Psorijaza pogađa muškarce i žene svih dobi. Međutim, u trećini slučajeva počinje prije 20. godine i često se javlja između 20. i 40. godine.
Što uzrokuje psorijazu?
Obitelj je pogođena u 30 do 40 % slučajeva. Prijenos uključuje nekoliko gena (multigen) i nije sustavan.
Lokalno na koži, ubrzana epidermalna obnova uzrokuje pojavu mrlja. S tom predodređenom osjetljivosti definirani su određeni okidači:
limatske promjene
(posebno hladna razdoblja);
Infektivni čimbenici
(posebno rinofaringitis);
Psihološki stres:
koža je pod utjecajem neuromedijatora i "previše je reaktivna"
Lokalne traume
(opekline, trenje i pragmatičnije, češanje)
Određeni lijekovi
(sintetski antimalarik, određeni lijekovi za hipertenziju, soli litija, neke kapi za oči, itd.).
Liječnici poznaju ove lijekove te nema potrebe zaustavljati korisno liječenje ako njegova pouzdanost nije dokazana.
Određene se bolesti i škodljive navike, iako nisu sustavne, često mogu prepoznati kod bolesnika s psorijazom: metabolički sindrom (nekoliko obilježja uključujući pretilost, hiperlipidemiju, hiperglikemiju i visoki krvni tlak), prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje.
Ako imate crvenilo i ljuskice, posjetite svog dermatologa kako bi potvrdio dijagnozu i utvrdio bolujete li od seboreičnog dermatitisa, psorijaze ili drugog stanja.
U nekim će slučajevima liječnik pokušati otkriti zbog čega se pojavio seboreični dermatitis. U velikoj će većini slučajeva dermatolog prepisati odgovarajuću terapiju, obično antimikoticima. Ljudi sa seboreičnim dermatitisom trebali bi koristiti proizvode koji ne nadražuju, razumjeti njegovu kroničnu i ponavljajuću prirodu i stoga prihvatiti potrebu za terapijom održavanja.
Terapije antimikoticima koje se koriste su šamponi i kreme za lice. U nekim se slučajevima koristi litij u obliku gela. Trebali bi izbjegavati na licu koristiti proizvode koji sadrže kortizon, jer oni pružaju brzo olakšanje, ali povećavaju osjetljivost kože te imaju vrlo negativan srednjoročni učinak.
Liječnik prvo procjenjuje obuhvaćenost psorijazom, njezine posljedice i postoji li metabolički sindrom ili prekomjerna konzumacija alkohola ili duhana. Potvrđuje je li prisutna reuma i može li se otkriti okidač ili pomagač. Nužno je prestati s češanjem jer to pomaže nastajanju mrlja. Izbjegavanje štetnih čimbenika (alkohol, duhan) više je nego poželjno.
Neki slučajevi psorijaze otporni su na terapiju, jer postoji širok raspon terapija prilagođenih za različite oblike. Na sreću, većina slučajeva psorijaze je blagog do umjerenog opsega i ne zahtijevaju "teške" terapije. U tom smislu, obično su dovoljne lokalne terapije, ali se za ovo kronično stanje moraju koristiti redovito. Ako se prestane s terapijom, lezije se ponovno javljaju.
Lokalne terapije uključuju kortikosteroide i derivate D vitamina. Provodite dnevnu hidrataciju kože kako bi se spriječila ponovna pojava; suhoća kože omogućava ponovnu pojavu. Na vlasištu, stanje s ljuskicama može se popraviti terapijom keratolitikom (salicilna kiselina, urea).
Terapije koje se obično koriste su fototerapija kod dermatologa, retinoidi, metotreksat, ciklosporin i biotehnološki lijekovi.
Važno je zapamtiti da SD i psorijaza nisu zarazne bolesti. Prva linija obrane je ograničiti čimbenike koji su okidači ili omogućavaju stanje, kao što je češanje kojim nastaju ljuskice i proizvodi koji nadražuju kožu ili nisu odgovarajući.
Za psorijazu treba izbjegavati razlike u temperaturi i hladnoću.
Stanje dviju bolesti obično se poboljšava izlaganjem suncu i plivanjem u moru. Iako SD i psorijaza teško u potpunosti zarastaju, ne trebate se osjećati obeshrabreno. Zapamtite da redovita terapija omogućava dulju remisiju i značajno poboljšava kvalitetu Vašeg života.
Koristite blagi, umirujuću proizvod za čišćenje izrazito visoke tolerancije, bez mirisa, bez konzervansa i bez surfaktanata. Pažljivo brišite svoje lice, bez trljanja. Slijedite ovu poveznicu kako biste saznali više o proizvodima za kosu i vlasište kojima se liječi SD ili psorijaza.
Hidratacija je presudna ako imate ljuskice. Jednom ili dvaput na dan nježno nanesite tretman iznimno visoke tolerancije koji štiti od upalnih reakcija.
Mora biti bez mirisa, bez konzervansa i bez surfaktanata. Jednom ili dvaput tjedno možete nanijeti intenzivnu hidratantnu masku. Kad primijetite poboljšanje, važno je nastaviti terapiju nekoliko mjeseci jer upala traje duže, čak i kada nije vidljiva.
Ako imate psorijazu, trebate kontrolirati suhoću kože izazvanu hladnoćom i truditi se održavati vlažnost kože, od Vaše glave do nožnih prstiju.
