Rješenja i liječenje

Što se događa u atopičnoj koži? (i kako smanjiti epizode pojave ekcema?)

Teži oblik vrlo suhe kože, nadražena koža koja svrbi, smatra se atopičnom kožom. Ova kožna bolest javlja se u ranom djetinjstvu i ima sve značajke prave epidemije. Čak je jedan od glavnih razloga posjeta dermatalogu! U posljednjih se 30 godina u zapadnim zemljama broj slučajeva atopijskog dermatititsa udvostručio ili čak utrostručio*. Nedovoljno poznata ili shvaćena, atopična koža narušava kvalitetu života djece i njihovih roditelja. Ipak, novija su znanstvena istraživanja unaprijedila razumijevanje ove bolesti i promijenila način liječenja od rođenja.

*(Atopijski dermatitis: epidemiologija u Francuskoj, definicije, prirodoslovlje, povezanost s ostalim manifestacijama atopije, razine ozbiljnosti, kvaliteta života). E. Mahé. Ann. Dermatol. Venereol. 2005 ; 132

Atopijski dermatitis je upalna kožna bolest koju karakterizira ekstremna suhoća i crvene mrlje često prekrivene malim vezikulama (mali "mjehurići") koje izazivaju jak svrbež.

Atopijski dermatitis je benigna i nezarazna kronična bolest s aktivnim fazama ekcema.

Te akutne faze značajno utječu na kvalitetu života i često uzrokuju nesanicu. S vremenom se atopija može manifestirati kroz druge alergije poput astme, alergijskog rinitisa i alergijskog konjuktivitisa. Komplikacije mogu biti bakterijske ili virusne (herpes) sekundarne infekcije. Molluscum contagiosum (zarazni molusk) virusna je infekcija koja se također češće javlja na atopijskoj podlozi.

Koža je ekstremno suha i postaje propusnija pa gubi zaštitnu ulogu od vanjskih negativnih utjecaja i alergena. Ali ne postaje svaka suha koža atopična.

Atopija se razvija na terenu s genetskom predispozicijom.

Istraživanja su dokazala da ako jedan roditelj ima atopičnu kožu, vjerojatnost nasljeđivanja istog stanja kože kod djeteta je 30 %**. Ako oba roditelja imaju atopičnu kožu, vjerojatnost je 70 %**.

Osim genetskog čimbenika, atopijska je koža povezana i s pretjeranom reakcijom imunološkog sustava koji stvara upalu.

Epiderma postaje propusna na alergene

(grinje, životinjska dlaka, pelud) i određene bakterije (zlatni stafilokok) koji izazivaju upalne reakcije.

Nutritivne alergije

(kravlje mlijeko, jaja, itd.) kroz probavni sustav također izazivaju određene epizode ekcema.

Drugi čimbenici, poput kemijskih proizvoda koji se nanose na kožu, vrućine ili znojenja, su iritansi koji uzrokuju takve epizode. Međutim, u većini slučajeva djeca s atopijom nemaju nutritivne alregije. Nutritivne alergije manifestiraju se kao probavni problemi i u prekidu napredovanja djeteta u visini i težini.

**Atopijski dermatitis. SA Büchner. Švicarski medicinski forum br. 19, svibanj 2001.

Faza 1

Atopijski dermatitis obično počinje između drugog i trećeg mjeseca života kada se pojavljuju vrlo lokalne crvene mrlje na obrazima i rukama, a zatim se šire na pregibe na koljenima i laktovima. Bolest napreduje u epizodama tijekom jedne do dvije godine.

Koža je stalno suha što dovodi do svrbeža, uzrokuje nesanicu i smanjuje kvalitetu života.

Faza 2

Nakon nekoliko se godina kod neke djece mogu razviti druga obilježja atopije, poput alergijskog rinitisa i/ili alergijske astme. To je zadnja faza "atopijskog marša". Često uključuje grebanje i visoku stopu kolonizacije kože zlatnim stafilokokom.

S ciljem prevencije pojave i pogoršanja atopijskog dermatitisa, znanstvena zajednica preporučuje ranu njegu od rođenja, tretiranjem atopične kože kod novorođenčadi koja još ne pokazuje obilježja stanja, ali ima genetsku predispoziciju. (opet primijetim da na francuskom postoji još i ovo: roditelji, preci s atopijom)

Ljudi koji obolijevaju genetski su skloni alergijama (skloni atopiji).
Mogu imati i respiratorne probleme (astma), probleme s ušima, nosom i grlom (alergijski rinitis), probleme s očima (alergijski konjuktivitis) ili probavne probleme (nutritivna alergija)
Najčešće obolijevaju novorođenčad i djeca, obično između trećeg mjeseca i pete godine starosti, 80 % slučajeva se javlja prije prve godine. Ali atopična koža zadržava se i duže, sve do odrasle dobi.

dr. Michèle Sayag, Alergolog.

Pitanje korisnika na internetu: kako se atopijski dermatitis može spriječiti i liječiti?

Prevencija se koristi za "rizičnu" djecu, posebno djecu s bar jednim roditeljem sklonim alergijama. U tim slučajevima, primjerice, znamo da je najbolje izbjegavati kontakt s mačkama tijekom prvih par tjedana. Što se tiče liječenja, izbijanje ekcema treba liječiti što je prije moguće protuupalnim lijekovima (kortikosteroidima u kremi). Promjene na zaštitnom sloju kože treba svakodnevno tretirati emolijensom.

dr. Michèle Sayag, Alergolog.
dr. Michèle Sayag, Alergolog.

Pitanje korisnika na internetu: može li voda kojom perem svoje dijete pogoršati atopiju?

Tvrda voda pogoršava stanje suhe kože i na taj način utječe na zaštitni sloj kože koji propušta alergene iz okoline u kožu i uzrokuje izbijanje ekcema kod djece s atopijskim dermatititsom.

dr. Michèle Sayag, Alergolog.
dr. Michèle Sayag, Alergolog.

Pitanje korisnika na internetu: patim od alergija (ekcemi, herpes). Je li moja kćer stoga sklonija naslijediti iste probleme s kožom?

Herpes nije alergija, već virusna infekcija. Međutim, ako imate alergijske reakcije u obliku atopije, Vaša će kćer vjerojatno također imati atopijski dermatitis.

dr. Michèle Sayag, Alergolog.

Kada je shvaćena progresivna priroda atopijskog dermatitisa, prihvaćen je novi pristup bolesti, s dva ključna cilja koji će Vas uvjeriti da posjetite svog dermatologa.

DIJAGNOZA

Koju strategiju primijeniti za obuzdavanje progresivne bolesti?

Treba zaobići napredovanje bolesti i reagirati što je prije moguće, u fazi suhoće, prije izbijanja atopijskog dermatitisa kod novorođenčadi koja su ugrožena: kod onih s vrlo suhom, bjelkastom i grubom kožom te kod onih čiji roditelji ili braća i sestre imaju atopičnu kožu.

Kako to učiniti? Što ranijom intervencijom i najdostupnijim ciljanim liječenjem, jer svaka epizoda atopijskog dermatitisa ubrzava pojavu novog. Nužno je svaku epizodu liječiti odlučno, što će ograničiti ponovnu pojavu lezija i skratiti trajanje napretka bolesti.

Medicinska se terapija za aktivne faze ekcema obično oslanja na lokalne kortikosteroide (ili topikalne steroide). Oni omogućavaju nestanak upalnih lezija i osiguravaju brzo ublažavanje svrbeži. Česti su recidivi lezija po prestanku terapije. Količina lokalnih kortikosteroida koja se nanosi ovisi o površini kože kojoj je potrebno liječenje i o dobi osobe. Liječnik određuje broj pakiranja koji se koriste u određenom razdoblju. Izbjegavajte nanošenje na lice ili na pelensko područje novorođenčeta.
Ako liječenje topičnim steroidima nije bilo uspješno, kao druga metoda liječenja može se koristiti Tacrolimus, ali samo kod djece starije od godinu dana. Ostala se liječenja uzimaju u obzir samo kod odraslih i adolescenata.
Eliminacijska dijeta opravdana je samo nakon medicinske potvrde nutritivne alergije (alergološko testiranje napravljeno u specijaliziranoj ustanovi).

Obavezno slijedite sve savjete svog dermatologa. Poduzmite sljedeće mjere opreza:

Izbjegavajte alergene koji mogu izazvati akutnu upalnu reakciju poput grinja, peludi i životinjske dlake i perja, kao i izloženost duhanu koji je iritans.
Izbjegavajte prerano uvođenje čvrste hrane dojenčadi. Slijedite savjete svog pedijatra ili liječnika opće prakse.
Birajte pamučnu odjeću. Izbjegavajte vunu i sintetičku odjeću koja može nadražiti kožu.
Pazite da ne koristite previše deterdženta kod pranja robe. Zbog previše deterdženta koža može postati osjetljiva.
Peglajte svoju robu ili je sušite u sušilici. Time će biti mekša i ugodnija.
Pazite da temperatura u Vašem domu nije previsoka (19-20°C) i redovito ovlažujte zrak. Svakog dana prozračujte prostorije, ljeti i zimi.
Redovito ovlažujte zrak u svojoj spavaćoj sobi ili jednostavno u njoj ostavite mokar ručnik preko noći.
Nema zabrana vezanih uz sport, osim ako pretjerano znojenje pogoršava svrbež.

Svaki dan se tuširajte toplom vodom (ne smije biti toplija od 35°C; suha koža ne voli vruću vodu) pet do deset minuta.
Ne koristite pjenušave kupke ili soli za kupanje koje uvijek isušuju i nadražuju kožu.
Tijelo perite proizvodom vrlo visoke tolerancije, idealno tekućim sindetom ili sapunom obogaćenim lipidima protiv suhoće (za ojačavanje zaštitnog sloja kože). Izbacite obične sapune jer oni nadražuju i isušuju epidermu.
Pažljivo sušite kožu, laganim tapkanjem pamučnim ručnikom.

Jednom do dvaput dnevno obilno nanesite emolijens iznimno visoke tolerancije, koji pomaže u obnovi zaštitnog sloja kože, koži vraća elastičnost i mekoću te smanjuje hiperreaktivnost.
U razdoblju aktivnih faza ekcema, jednom ili dvaput dnevno koristite hidratantnu i masnu kremu koja smiruje svrbež i ograničava upalne reakcije na cijelom tijelu osim na lezijama.