Razumijevati svoju kožu

Kako možete razlikovati suhu kožu i dehidriranu kožu?

Prvi znak suhe do vrlo suhe kože je nelagoda na licu i tijelu, posebno nakon kupanja ili tuširanja. Nelagoda može uključivati zatezanje, manjak elastičnosti, ljuskice, "zmijsku kožu" i više. Takva slabo nahranjena koža gubi ulogu zaštitnog sloja. Iako je suhoća karakteristika određenog tipa kože, lako ju je pobrkati s dehidriranom kožom koja je obično privremeno stanje o kojem više možete saznati ovdje.

Suha koža prvo se utvrđuje prema osjećaju. Ljudi osjećaju suhoću kože jer je doživljavaju nelagodnom, zategnutom i eventualno grubom te smatraju da će primjenom određenog proizvoda osigurati olakšanje. Ove simptome ponekad prati svrbež i osjećaj peckanja.

Međutim, liječnik će utvrditi suhu kožu (koristi se i pojam kseroza) na osnovu objektivnih kriterija: beživotan izgled kože, određeni klinički epidermalni znakovi deskvamacije, ispucalost, ponekad upala i gubitak elastičnosti. Nepravilnosti na površini kože čak su znatnije kod suhe kože.

Suha koža pogodan je teren za razvoj ekcema, posebno u obliku pityriasis alba (suhe mrlje). Obično se javljaju na obrazima i rukama djece s urođeno suhom kožom (koja se javlja kao dio atopijskog dermatititsa).

Nekoliko je faza suhe kože:

Suha koža

privremena nelagoda i zatezanje i lagana deskvamacija;

Vrlo suha koža

značajna nelagoda i zatezanje, intenzivna deskvamacija, pucanje kože;

Pred-atopična kseroza

gruba, suha koža (suhe mrlje) i lagana iritacija.

Zdravu kožu prirodno na površini štiti hidrolipidni sloj koji se sastoji uglavnom od vode i lipida (sebum).

On je nepropustan, štiti kožu od vanjskog negativnog utjecaja i smanjuje gubitak vode. Kada gornji sloj epiderme nema dobru ravnotežu vode i lipida, ne može više ispunjavati svoju zaštitnu funkciju i postaje nelagodan do različitih stupnjeva, kako je gore opisano.

Suprotno dehidriranoj koži, suha ili vrlo suha koža kronično je stanje obično uzrokovano genetskim poremećajem.

To je tip kože, poput masne kože, kombinirane kože, itd.

Osim urođene ili konstitucionalne suhoće, postoje i stanja suhe kože izazvana drugim čimbenicima:

vanjskim

okolišnim ili vremenskim uvjetima

kožnim bolestima

atopijski dermatitis, psorijaza, itd.
štitnjača, dijabetes, nedostatak hranjivih tvari, itd.

medicinskim terapijama

1 / Suha koža ili vrlo suha koža

posebni su tipovi kože. To je trajno stanje koje karakterizira zatezanje kože cijelog lica i tijela koje uzrokuju nepravilnosti u zaštitnom sloju kože.

Koža je tanka, čvršće teksture i crvena te joj nedostaje vode i lipida.

2/ Dehidrirana koža

može se dogoditi ljudima s bilo kojim tipom kože u bilo kojem trenutku života. To je privremeno stanje koje se povlači, a karakterizira ga lokalizirano, povremeno zatezanje zbog lošeg povezivanja i gubitka vode. Koži nedostaje vlage, zbog čega je neugodna i ponekad s ljuskicama. Ovdje saznajte više o dehidriranoj koži.

Neki ljudi rođeni su sa suhom kožom, dio je njihova genetskog naslijeđa. Važno je razumjeti da se koža mijenja kako godine prolaze. Više je suha kod djece (osim kod novorođenčadi, ali je u toj dobi izraženiji gubitak vode), postaje masnija u adolescenciji i ponovno postaje suha u zreloj dobi (lojne žlijezde i znojne žlijezde gube na funkciji).

Prirodno starenje kože uzrok je stanjivanja epiderme (jer se smanjuje brzina obnavljanja njezinih stanica) i zadebljanja rožnatog sloja.

Ako stalno osjećate nelagodu, kontaktirajte svog dermatologa koji će Vam postaviti dijagnozu radi li se o suhoj ili dehidriranoj koži.

Ako koža naglo postaje suha, treba otkriti što je okidač:

može biti promjena okoline (rad u drugoj okolini, aktivnosti koje isušuju kožu, kao što je plivanje u bazenu ili upotreba agresivnog sapuna ili gela za tuširanje nakon sporta),
bolest ili upotreba lijekova (protiv kolesterola, itd.).

Ako postoji takav uzrok, treba ga promijeniti ako je to moguće.

Osim nelagode koju uzrokuje, suha koža omogućava proboj iritansa i alergena kroz kožu. Također pogoduje pojavi i postojanosti određenih stanja (ekcem, psorijaza).

Zbog toga ju treba ponovno hidrirati.

Prvi korak je piti dovoljnu količinu vode. Pokušajte piti 1,5 litru vode dnevno (osim ako Vam liječnik kaže drugačije).
Također je važno izabrati neagresivne proizvode za čišćenje i njegu kože. Koristite obnavljajuće, hidrirajuće proizvode za čišćenje bez deterdženta (u obliku mlijeka, kremi, balzama, ljekovitih masti i ulja, ovisno o području i stupnju suhoće). Cilj je smanjiti isparavanje vode, zadržati dovoljnu količinu vode u epidermi i obnoviti oštećeni zaštitni sloj kože.
Izbjegavajte pretople i zagušljive prostorije.

Jednom ili dvaput dnevno operite svoje lice blagim sredstvom za čišćenje, koje neće oštetiti zaštitni sloj kože.

Obrišite laganim tapkanjem bez trljanja.

Svako jutro i večer nakon pranja nanesite hidratantnu i emolijentnu njegu kako biste smirili osjećaj zategnutosti i zaštititli svoju kožu od vanjskih negativnih utjecaja. Sjetite se nahraniti kožu svog lica i tijela odgovarajućim proizvodima.